U ponedjeljak, 28. listopada 2024. s početkom u 20 sati u Klubu Kazališta Komedija premijerno će biti izvedena predstava Balade nastala prema djelu Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže. Jan Kovačić sam potpisuje adaptaciju, autor je glazbe, predstavu je režirao te ju izvodi. Predstava Balade nastala je kao ispitna predstava na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
Koristeći dijelove Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže i njegov neponovljivi jezik kojim glavni junak progovara, predstava Balade paradoksalno spaja naizgled oprečne pojave. Iako je balada po svojoj definiciji pjesma tužna, sumorna, elegična, čak tragična, lik Petrice Kerempuha, toga hrvatskog pandana europskom Tillu Eulespiegelu, utjelovljuje veselje, lukavost, životnu mudrost i galgen humor s kojim se suprotstavlja okrutnim životnim pojavnostima. U stalnoj potrazi za osnovnom ljudskom pravicom, bestidno upirući prstom u glupost i sramotu nemorala, bez jeftinog sentimentalizma, s gorkim osmijehom na licu, Petrica Kerempuh predstavlja svevremeni bunt maloga čovjeka, koji ne želi ništa doli dostojanstveno, pošteno i, ako može, pomalo sretno živjeti.
"Balade Petrice Kerempuha" jedno je od najvažnijih djela Miroslava Krleže i jedan od najistaknutijih književnih fenomena hrvatske književnosti. Ove balade, napisane 1936. godine, sadrže duboku društvenu i političku kritiku, izrečenu kroz glas Petrice Kerempuha, pučkog filozofa i komentatora života u Zagrebu i okolici. Krleža koristi lik Petrice Kerempuha kako bi progovorio o sudbinama potlačenih, ljudskom stradanju i povijesnim nepravdama, ali i o otporu i prkosu koji karakteriziraju duh naroda.
Jedan od ključnih aspekata fenomena "Balada" leži u Krležinom jeziku. Pišući ovo djelo na kajkavskom dijalektu, Krleža se namjerno udaljio od standardnog jezika književnosti. Taj dijalekt, bogat i slikovit, prenosi autentičan duh naroda, dajući djelu posebnu snagu i izražajnost. Uz to, Krleža ga vješto miješa s idiomima iz mađarskog, njemačkog, pa i latinskog jezika, stvara vlastite složenice i jezične tvorbe, pjesnički slaže zvonke i iskričave rime, te neobične poetske slike. Sve to čini jedinstven i autentičan jezik Balada, iznimno originalan, svjež i poetičan. Kroz jezične varijacije i folklorne motive, Krleža je uspio postići jedinstveni spoj pučke mudrosti, satire i poetskog izraza.
Fascinacija Krležinim "Baladama" traje i danas. Njihova stilistička virtuoznost, inovativna upotreba jezika i duboka društvena angažiranost čine ih djelom koje izaziva divljenje, dok istovremeno potiče na kritičko promišljanje o povijesti, identitetu i ljudskoj sudbini. "Balade Petrice Kerempuha" ostaju simbol književne pobune protiv nepravde i glas neslomljive narodske mudrosti.
U baladi “Keglovichiana” Krleža tematizira pad i propast plemićke obitelji Keglović, koristeći njihov primjer kao simbol šireg društvenog raspada i dekadencije vladajućih struktura. Ova propast plemstva ironično je opisana kroz niz grotesknih slika i duhovitih aluzija, pri čemu Petrica Kerempuh, kao narator, preuzima ulogu narodnog kroničara koji sarkastično promatra plemićku degeneraciju. Njihova sudbina simbolizira prolaznost svjetovne moći i privilegija, te neumoljivost povijesnih promjena. Kroz humor, ironiju i jezičnu virtuoznost, Krleža pruža oštru osudu aristokratske dekadencije, ostavljajući univerzalnu poruku o neizbježnosti povijesne pravde. (Nina Kleflin, dramaturginja Kazališta Komedija)
Koristeći svoje pjevačke, sviračke i lutkarske vještine, Jan Kovačić, od siječnja 2024. stalni član glumačkog ansambla Kazališta Komedija, na pozornicu donosi Krležine Balade na sasvim inovativan način. Sigurni smo da će svojom izvedbom pokazati svu raskoš svojih brojnih talenata te svojom predstavom obogatiti repertoar Kluba Kazališta Komedija.
Foto: Press
Comments